Pritisak – zadaci

Zadaci iz pritiska za 6. razred namenjeni su učenicima koji žele da uvežbaju pritisak čvrstih tela, atmosferski i hidrostatički pritisak, spojene sudove i Paskalov zakon. Stranica sadrži 20 pažljivo odabranih zadataka: 10 osnovnog, 5 srednjeg i 5 naprednog nivoa, sa detaljnim rešenjima.

Pre rešavanja podseti se: pritisak čvrstog tela računa se po formuli p = F/S, a hidrostatički pritisak po formuli p = ρgh. Pritisak se meri u paskalima (Pa), sila u njutnima (N), a površina u kvadratnim metrima (m2).

Tekst zadataka iz pritiska

Osnovni nivo – zadaci 1–10

  1. Pojam pritiska. Šta je pritisak? Napiši oznaku, osnovnu mernu jedinicu i formulu za pritisak čvrstog tela.
  2. Pritisak kvadra. Kvadar deluje na sto silom od 120 N preko površine od 0,04 m2. Koliki pritisak vrši na sto?
  3. Uticaj površine. Zašto skije sprečavaju skijaša da duboko propadne u sneg? Objasni koristeći pojam pritiska.
  4. Oštri predmeti. Zašto oštar nož lakše seče od tupog ako na oba delujemo jednakom silom?
  5. Pretvaranje površine. Pretvori: a) 200 cm2 u m2; b) 0,5 m2 u cm2.
  6. Atmosferski pritisak. Šta stvara atmosferski pritisak i kojim instrumentom se on meri?
  7. Promena sa visinom. Da li je atmosferski pritisak veći na obali mora ili na vrhu visoke planine? Objasni.
  8. Hidrostatički pritisak. Od kojih veličina zavisi hidrostatički pritisak tečnosti? Napiši formulu.
  9. Pritisak vode. Izračunaj hidrostatički pritisak vode na dubini 2 m. Uzmi ρ = 1000 kg/m3 i g = 10 N/kg.
  10. Spojeni sudovi. U dva kraka spojenih sudova nalazi se ista tečnost i oba kraka su otvorena. Kako će se postaviti slobodne površine tečnosti?

Srednji nivo – zadaci 11–15

  1. Sanduk na podu. Sanduk mase 40 kg stoji na osnovi dimenzija 50 cm × 20 cm. Izračunaj pritisak na pod. Uzmi g = 10 N/kg.
  2. Dva položaja kvadra. Kvadar težine 240 N ima stranice 20 cm, 30 cm i 40 cm. Izračunaj najveći i najmanji pritisak koji može da vrši na horizontalnu podlogu.
  3. Pritisak u bazenu. Koliki je hidrostatički pritisak na dnu bazena dubokog 1,8 m? Gustina vode je 1000 kg/m3, a g = 10 N/kg.
  4. Voda i ulje. Uporedi hidrostatičke pritiske na dubini 1 m u vodi gustine 1000 kg/m3 i ulju gustine 800 kg/m3. Za koliko je pritisak u vodi veći?
  5. Hidraulična presa. Na manji klip površine 20 cm2 deluje sila 150 N. Površina većeg klipa je 600 cm2. Kolika sila deluje na veći klip?

Napredni nivo – zadaci 16–20

  1. Cigla na podlozi. Cigla mase 3,6 kg ima dimenzije 24 cm × 12 cm × 6 cm. Izračunaj pritisak koji vrši kada leži na najvećoj i kada leži na najmanjoj strani. Koliko puta se pritisci razlikuju? Uzmi g = 10 N/kg.
  2. Ukupan pritisak pod vodom. Atmosferski pritisak je 100 000 Pa. Koliki je ukupan pritisak na ronioca na dubini 12 m u vodi? Uzmi ρ = 1000 kg/m3 i g = 10 N/kg.
  3. Nepoznata dubina. Hidrostatički pritisak u vodi iznosi 75 000 Pa. Na kojoj dubini je izmeren? Gustina vode je 1000 kg/m3, a g = 10 N/kg.
  4. Hidraulična dizalica. Automobil mase 1200 kg nalazi se na velikom klipu površine 0,24 m2. Površina malog klipa je 8 cm2. Kolikom najmanjom silom treba delovati na mali klip da bi se automobil podigao? Zanemari gubitke i uzmi g = 10 N/kg.
  5. Slojevi tečnosti. U otvorenoj posudi nalazi se sloj vode visine 40 cm, a iznad njega sloj ulja visine 25 cm. Gustina vode je 1000 kg/m3, gustina ulja 800 kg/m3, a g = 10 N/kg. Izračunaj hidrostatički pritisak na dnu posude.
Digitalna učionica Edukativnog centra Atom – 7 dana besplatno

Detaljna rešenja zadataka iz pritiska

Rešenja osnovnog nivoa

  1. Pritisak je količnik sile koja deluje normalno na površinu i veličine te površine: p = F/S. Oznaka je p, a SI jedinica paskal (Pa). Važi 1 Pa = 1 N/m2.
  2. p = F/S = 120 N / 0,04 m2 = 3000 Pa.
  3. Skije povećavaju dodirnu površinu. Pri istoj težini skijaša, veća površina znači manji pritisak, pa skijaš manje propada u sneg.
  4. Oštrica noža ima manju dodirnu površinu. Pošto je p = F/S, ista sila na manjoj površini stvara veći pritisak i lakše seče materijal.
  5. a) 200 cm2 = 200/10 000 = 0,02 m2. b) 0,5 m2 = 0,5 · 10 000 = 5000 cm2.
  6. Atmosferski pritisak nastaje zbog težine vazdušnog stuba iznad posmatrane površine. Meri se barometrom.
  7. Atmosferski pritisak je veći na obali mora. Sa porastom nadmorske visine smanjuje se količina vazduha iznad nas, pa pritisak opada.
  8. Hidrostatički pritisak zavisi od gustine tečnosti ρ, dubine h i gravitacionog ubrzanja g: p = ρgh.
  9. p = ρgh = 1000 · 10 · 2 = 20 000 Pa = 20 kPa.
  10. Slobodne površine iste tečnosti postaviće se na istoj horizontalnoj visini, bez obzira na oblik i širinu krakova.

Rešenja srednjeg nivoa

  1. Težina sanduka je F = mg = 40 · 10 = 400 N. Površina je S = 0,50 · 0,20 = 0,10 m2. p = 400/0,10 = 4000 Pa.
  2. Najveća površina je 0,30 · 0,40 = 0,12 m2, pa je najmanji pritisak 240/0,12 = 2000 Pa. Najmanja površina je 0,20 · 0,30 = 0,06 m2, pa je najveći pritisak 240/0,06 = 4000 Pa.
  3. p = ρgh = 1000 · 10 · 1,8 = 18 000 Pa = 18 kPa.
  4. U vodi: p = 1000 · 10 · 1 = 10 000 Pa. U ulju: p = 800 · 10 · 1 = 8000 Pa. Pritisak u vodi je veći za 2000 Pa.
  5. Po Paskalovom zakonu F1/S1 = F2/S2. F2 = 150 · 600/20 = 4500 N.

Rešenja naprednog nivoa

  1. Težina cigle je F = 3,6 · 10 = 36 N. Najveća strana: S = 0,24 · 0,12 = 0,0288 m2, pa p = 36/0,0288 = 1250 Pa. Najmanja strana: S = 0,12 · 0,06 = 0,0072 m2, pa p = 36/0,0072 = 5000 Pa. Drugi pritisak je 4 puta veći.
  2. Hidrostatički pritisak je ph = 1000 · 10 · 12 = 120 000 Pa. Ukupan pritisak je p = patm + ph = 100 000 + 120 000 = 220 000 Pa.
  3. Iz p = ρgh sledi h = p/(ρg) = 75 000/(1000 · 10) = 7,5 m.
  4. Težina automobila je F2 = 1200 · 10 = 12 000 N. Mali klip ima S1 = 8 cm2 = 0,0008 m2. F1 = F2S1/S2 = 12 000 · 0,0008/0,24 = 40 N.
  5. Pritisci slojeva se sabiraju. Voda: pv = 1000 · 10 · 0,40 = 4000 Pa. Ulje: pu = 800 · 10 · 0,25 = 2000 Pa. Ukupno: p = 4000 + 2000 = 6000 Pa.

Šta učenik treba da zna posle vežbanja?

Posle ovih zadataka učenik bi trebalo da pravilno koristi formule p = F/S i p = ρgh, pretvara jedinice površine, objasni kako sila i dodirna površina utiču na pritisak i razlikuje atmosferski od hidrostatičkog pritiska. Takođe treba da razume rad spojenih sudova i primenu Paskalovog zakona u hidrauličnim uređajima.

Povezane lekcije: Pritisak čvrstih tela, Atmosferski pritisak, Hidrostatički pritisak, Sistem spojenih sudova i Paskalov zakon.

Scroll to Top