Isak Njutn – kako je otkrio zakone koji pokreću svet oko nas

Isak Njutn postavio je temelje klasične mehanike. Njegovi zakoni objašnjavaju zašto se tela kreću, zašto padaju na Zemlju i kako planete ostaju u orbitama. Njegov rad povezao je pojave na Zemlji sa kretanjem nebeskih tela.

Ko je bio Isak Njutn?

Rođen je 1643. godine u Vulstorpu u Engleskoj. Studirao je na Univerzitetu Kembridž. Tokom epidemije kuge povukao se u rodni kraj, gde je razvio ključne ideje o kretanju, gravitaciji, svetlosti i matematici. Kasnije je bio profesor, upravnik Kraljevske kovnice novca i predsednik Kraljevskog društva.

Prvi Njutnov zakon – zakon inercije

Telo ostaje u stanju mirovanja ili ravnomernog pravolinijskog kretanja sve dok ga neka rezultujuća sila ne primora da to stanje promeni. Putnik u autobusu zato krene napred kada autobus naglo zakoči: telo teži da zadrži prethodno stanje kretanja.

Drugi Njutnov zakon – sila i ubrzanje

Ubrzanje tela zavisi od rezultujuće sile i mase. Veza se u osnovnoj školi zapisuje formulom F = m · a. Veća sila proizvodi veće ubrzanje, dok je telo veće mase teže ubrzati istom silom. Ovaj zakon koristimo u zadacima o kretanju automobila, sankanju i delovanju više sila.

Treći Njutnov zakon – akcija i reakcija

Kada jedno telo deluje silom na drugo, drugo istovremeno deluje na prvo silom istog intenziteta i pravca, ali suprotnog smera. Plivač gura vodu unazad, a voda njega napred. Raketa izbacuje gasove u jednom smeru i zato se kreće u suprotnom.

Univerzalni zakon gravitacije

Njutn je zaključio da se svaka dva tela privlače gravitacionom silom. Sila je veća kada su mase veće, a brzo opada sa povećanjem rastojanja. Isti zakon objašnjava pad jabuke, kretanje Meseca oko Zemlje i orbite planeta oko Sunca.

Da li je jabuka zaista pala Njutnu na glavu?

Postoje svedočanstva da ga je pad jabuke podstakao na razmišljanje, ali nema pouzdanog dokaza da ga je pogodila u glavu. Priča je postala simbol pitanja: da li ista sila koja obara jabuku upravlja i Mesecom?

Njutnova otkrića u optici i matematici

Eksperimentima sa prizmom pokazao je da se bela svetlost sastoji od boja spektra. Napravio je reflektujući teleskop, koji koristi ogledalo. Nezavisno od Lajbnica razvio je matematički račun danas poznat kao diferencijalni i integralni račun.

Zašto je Njutn i danas važan?

Njutnova mehanika odlično opisuje većinu kretanja sa kojima se srećemo svakodnevno. Inženjeri je koriste pri projektovanju mašina, mostova, vozila i letelica. Relativnost i kvantna fizika proširuju njene granice, ali je ne čine nepotrebnom.

Česta pitanja

Koliko Njutnovih zakona postoji?

Postoje tri osnovna Njutnova zakona kretanja.

Po kome je nazvana jedinica njutn?

Jedinica sile N nazvana je u čast Isaka Njutna. Jedan njutn daje telu mase jednog kilograma ubrzanje 1 m/s².

Koje je Njutnovo najvažnije delo?

„Matematički principi prirodne filozofije“, objavljeni 1687. godine.

Vežbajte primenu Njutnovih zakona kroz lekcije i zadatke na sajtu Fizičarenje.

Оставите коментар

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Scroll to Top