19/10/2024
Goran Ivković, profesor fizike Nekategorisano, ZANIMLJIVOSTI iz fizike , , ,

Kako fizika pomaže u borbi protiv zločina: Uloga fizičara u policiji

Kada pomislimo na policijski posao, verovatno nam prvo padaju na pamet detektivi, forenzičari ili specijalne jedinice. Međutim, jedno od skrivenih oružja u borbi protiv zločina može biti – fizičar. Nauka, a posebno fizika, igra ključnu ulogu u modernoj forenzici i istraživanju složenih slučajeva. Fizičari koriste svoja znanja o materijalima, kretanju, energiji i tehnologiji kako bi pomogli u rešavanju misterija i kriminalnih slučajeva. Ali, šta tačno fizičar može da radi u policiji?

Forenzička balistika: Nauka o metku

Kako fizika pomaže u borbi protiv zločina: Uloga fizičara u policiji

Jedna od najvažnijih uloga fizičara u policiji jeste u oblasti forenzičke balistike. Balistika je nauka koja proučava kretanje projektila, poput metaka. Kada se desi pucnjava, fizičari mogu analizirati tragove koje metak ostavlja, kako bi utvrdili tačnu putanju i brzinu. Na osnovu tih podataka mogu odrediti udaljenost sa koje je pucano, ugao pod kojim je metak ušao u telo, pa čak i tip oružja koje je korišćeno. Ovi podaci često igraju ključnu ulogu u rekonstrukciji kriminalnog događaja.

Analiza saobraćajnih nesreća: Fizika kretanja

Fizičari su nezamenljivi u istraživanju saobraćajnih nesreća. Oni primenjuju zakone kretanja i energije kako bi analizirali sudare i rekli šta se tačno dogodilo. Koristeći principe mehanike, mogu izračunati brzinu vozila u trenutku sudara, analizirati tragove kočenja i utvrditi kako je došlo do kontakta između vozila. Njihova analiza može biti ključna u pravnim procesima kako bi se utvrdila odgovornost.

Kako fizika pomaže u borbi protiv zločina: Uloga fizičara u policiji

Forenzička akustika: Zvuci kao dokaz

Kako fizika pomaže u borbi protiv zločina: Uloga fizičara u policiji

Zvuci koje čujemo u svakodnevnom životu, poput pucnja ili eksplozije, nose sa sobom mnogo više informacija nego što se na prvi pogled čini. Forenzička akustika je oblast gde fizičari analiziraju zvučne talase kako bi pomogli u rešavanju zločina. Na primer, mogu analizirati zvukove sa snimaka pucanja kako bi utvrdili tačnu lokaciju sa koje je pucano, broj pucnjeva, pa čak i vrstu oružja na osnovu frekvencijskog spektra zvuka.

Optičke analize: Fizika svetlosti i materijala

Fizičari koji rade u policiji često koriste optičke analize kako bi otkrili skrivene dokaze. Korišćenje UV i infracrvene svetlosti može otkriti otiske prstiju, krvne mrlje, pa čak i ostatke baruta koji su nevidljivi golim okom. Takođe, fizičari mogu analizirati refleksiju svetlosti kroz razne materijale, što može pomoći u otkrivanju falsifikata ili analizi materijala pronađenih na mestu zločina.

Kako fizika pomaže u borbi protiv zločina: Uloga fizičara u policiji

Digitalna forenzika: Fizičari kao stručnjaci za tehnologiju

Kako fizika pomaže u borbi protiv zločina: Uloga fizičara u policiji

U današnjem svetu, gde je tehnologija neizostavni deo svakodnevnog života, fizičari se sve češće bave digitalnom forenzikom. Oni analiziraju elektronske uređaje, poput mobilnih telefona, računara ili GPS sistema, kako bi otkrili tragove digitalnog zločina. Fizičari sa znanjem o elektromagnetnim talasima i računarstvu mogu rekonstruisati brisane podatke, analizirati šifrovane informacije i otkriti digitalne tragove koji su ključni za rešavanje savremenih kriminalnih slučajeva.

Fizika eksploziva: Razumevanje sila destrukcije

Eksplozivi stvaraju izuzetno složene obrasce uništenja, a fizičari su stručnjaci za analizu ovih sila. Forenzička analiza eksploziva zahteva duboko razumevanje dinamike eksplozije, raspodele fragmenata i širenja talasa udara. Fizičari mogu da utvrde tip eksploziva korišćenog u zločinu, mesto detonacije, pa čak i poreklo materijala. Ove informacije su ključne za otkrivanje odgovornih u slučajevima bombaških napada.

Kako fizika pomaže u borbi protiv zločina: Uloga fizičara u policiji

Neke oblasti u kojima fizičari rade u policijskim i forenzičkim institucijama uključuju:

  • Forenzičke laboratorije:

    • Fizičari su često deo forenzičkih timova koji rade u specijalizovanim laboratorijama. U ovim laboratorijama, fizičari koriste tehnike poput balistike, analize zračenja, optičkih analiza, i analize materijala da bi pomogli u rešavanju slučajeva. Na primer, FBI Forensic Laboratory u SAD-u i Forenzički institut u Velikoj Britaniji zapošljavaju naučnike iz raznih oblasti, uključujući fiziku.

  • Policijski instituti i jedinice za istraživanje:

    • U nekim zemljama, postoje specijalizovane jedinice unutar policijskih struktura koje zapošljavaju fizičare i druge naučnike kako bi radili na složenim istragama. Na primer, Forenzička jedinica pri Interpolu i policijski forenzički centri u Nemačkoj i Holandiji imaju stručnjake iz fizike koji rade na rekonstrukciji događaja i analizi složenih dokaza.

  • Instituti za istraživanje nesreća i balistike:

    • Fizičari koji se bave analizom saobraćajnih nesreća i balistikom često rade u policijskim ili istraživačkim institutima. Na primer, u SAD-u, National Transportation Safety Board (NTSB) zapošljava fizičare i inženjere da istražuju nesreće i pruže analize na osnovu naučnih podataka. Slično tome, forenzičke jedinice u balistici širom sveta, poput onih u Velikoj Britaniji i Kanadi, zapošljavaju fizičare da proučavaju putanje metaka i sudare.

  • Nacionalni centri za kriminalistička istraživanja:

    • U Srbiji, Nacionalni kriminalističko-tehnički centar zapošljava stručnjake različitih profila, uključujući fizičare, kako bi radili na forenzičkim analizama. Fizičari rade na analizi materijalnih dokaza, akustičkih analiza, kao i na specijalizovanim forenzičkim istraživanjima.

Fizika u službi pravde

Možda nećemo često povezivati fizičare sa policijom, ali njihova uloga je od suštinskog značaja za savremeno sprovođenje zakona. Bilo da se radi o analizi metaka, saobraćajnih nesreća ili čak o digitalnoj forenzici, fizičari koriste naučna znanja kako bi pomogli u rasvetljavanju zločina i zaštiti društva. Ako voliš fiziku, a interesuje te pravda i borba protiv kriminala, možda je karijera forenzičkog fizičara upravo pravi put za tebe!

Ako vas interesuju zanimljivosti iz sveta fizike možete pogledati linkove:

 

Putovanje kroz vreme

Putovanje kroz vreme je jedna od najzanimljivijih i najfascinantnijih ideja u fizici. To bi bilo kao da se krećemo kroz prošlost ili budućnost, a da se ne moramo slijediti linearno…

Kako izgleda život na Marsu?

Ukoliko bi se dogodilo nešto tako katastrofalno na Zemlji da bi ljudi morali da se sele na drugu planetu, trenutno nema idealne planete koja bi bila dostupna za naseljavanje.

Kako bi izgledao svet bez fizike

Svet bez fizike bi bio jedan izuzetno mračan i neorganizovan svet. Bez zakona termodinamike, energija ne bi mogla biti prenesena ili obrađena na način na koji je to moguće danas.…

Lovci na tornado

Reč “tornado“ potiče od španskog ili portugalskog glagola tornar, što znači “obrtati se”. Tornada su najjače oluje u prirodi. Sjure se iz oblaka, pa okrećući se i uvijajući se, naprave…

Bermudski trougao – Đavolji trougao

“Bermudski trougao” je priča koja je počela 1964 godine. To je priča o oblasti u obliku trougla u Atlantskom okeanu, pored floride. Ovo područje se naziva i Đavolji trougao. Tokom…

Šta bi se dogodilo kada bi Zemlja prestala da se okreće?

Šta bi se dogodilo kada bi Zemlja prestala da se okreće? – je pitanje koje budi maštu mnogih. Da li to znači kraj sveta ili ne? Zemlja se okreće oko…

Kolika je temperatura na Suncu?

Naše Sunce je srednje veličine i bela je zvezda. Srednje je težine i srednje je vruće. Temperatura na Suncu je oko 15 miliona stepenic  Celzijusa. (15 000 000 stepeni  Celzijusa).…

Koja je najhladnija planeta?

Planete u Sunčevom sistemu dobijaju toplotu od Sunca. Zemlja je od Sunca udaljena oko 150 miliona kilometara. Ta udaljenost obezbeđuje savršenu tempereturu za život. Neptun Po ovoj logici najhladnija planeta…

Kako merimo temperaturu na drugim planetama?

Za neke bliže planete možemo poslati sonde i direktno proučavati atmosferu. Međutim nismo u mogićnosti da to uradimo za neke udaljene planete. Za udaljene planete merenje temperature moramo uraditi sa…

Šta je najbrže?

Svetlost putuje brzinom 300 000 kilometara u sekundi i to  je najbrža stvar koja postoji. Od Meseca do Sunca svetlost putuje nešto vise od jedne sekunde. Parkerova solarna sonda najbrži…

Zanimljivosti o Nikoli Tesli

1. ROĐEN JE U OLUJNOJ NOĆI Rođen je u noći između 9. i 10. jula 1856. godine. Noć u kojoj je rođena bila je nezapamćena oluja i grmljavina. Grmljavine su…