Zašto LED sijalice štede energiju?

Razlika između klasičnih i LED sijalica

Kada upalite svetlo u sobi, verovatno ne razmišljate o tome koliko energije troši sijalica i kako ona funkcioniše. Međutim, izbor sijalice može značajno uticati na vašu potrošnju struje i račun za električnu energiju. LED sijalice su danas najefikasniji izbor, ali zašto tačno one štede energiju u odnosu na klasične sijalice? Hajde da razjasnimo ovu zanimljivu fiziku svetla i energije!

Kako funkcionišu klasične (inkandescentne) sijalice?

Zašto LED sijalice štede energiju?

Zašto LED sijalice štede energiju?

Klasične sijalice, koje su nekada bile najzastupljenije u domovima, rade na principu usijane niti. Unutar sijalice nalazi se tanka žica (najčešće od volframa), kroz koju prolazi električna struja. Kada struja zagreje žicu na temperaturu od oko 2500 – 3000°C, ona počinje da svetli i emituje vidljivu svetlost.

Problem sa ovim tipom sijalice je u tome što većina energije odlazi na toplotu, a ne na svetlost. Zapravo, samo oko 5% do 10% električne energije se pretvara u vidljivu svetlost, dok se preostalih 90% rasipa u obliku toplote. To znači da klasične sijalice nisu baš efikasne – one više greju nego što osvetljavaju prostor!

Zašto LED sijalice štede energiju?

Zašto LED sijalice štede energiju?

Kako funkcionišu LED sijalice?

Zašto LED sijalice štede energiju?

Zašto LED sijalice štede energiju?

LED (Light Emitting Diode) sijalice rade na potpuno drugačijem principu. Umesto da zagrevaju metalnu nit, one koriste poluprovodničke materijale koji direktno pretvaraju električnu energiju u svetlost.

Kada električna struja prolazi kroz LED diodu, dolazi do fenomena poznatog kao elektroluminiscencija – elektroni unutar poluprovodničkog materijala prelaze na viši energetski nivo i potom emituju svetlost kada se vrate u prvobitno stanje.

Zašto LED sijalice štede energiju?

Zašto LED sijalice štede energiju?

Ovaj proces je mnogo efikasniji od klasičnih sijalica, jer LED sijalice ne gube energiju na nepotrebnu toplotu. Većina električne energije se direktno pretvara u svetlost, čime se štedi ogromna količina energije.

Zašto LED sijalice štede energiju?

Uporedni prikaz potrošnje energije

Da bismo bolje razumeli razliku, pogledajmo koliko energije troše različite vrste sijalica za istu količinu svetlosti:

Tip sijaliceSnaga (W) potrebna za 800 lumena*Efikasnost
Klasična sijalica60 W10% energije se pretvara u svetlost
Halogena sijalica43 WOko 20% efikasnosti
CFL (štedljiva sijalica)13-15 WOko 60% efikasnosti
LED sijalica8-10 W80-90% efikasnosti

(*) Lumen (lm) je mera koja pokazuje koliko svetlosti emituje sijalica – što je veći broj lumena, to je sijalica svetlija.

Vidimo da LED sijalica troši čak 6 puta manje energije od klasične sijalice, dok proizvodi istu količinu svetlosti!

Dodatne prednosti LED sijalica

Zašto LED sijalice štede energiju?

Zašto LED sijalice štede energiju?

Osim uštede energije, LED sijalice imaju još nekoliko prednosti:

Dug vek trajanja – LED sijalica može trajati i do 25.000 – 50.000 sati, dok klasične sijalice obično traju oko 1.000 sati.

Manje zagrevanje – LED sijalice se ne greju kao klasične, pa smanjuju rizik od požara i ne zagrevaju prostor leti.

Ekološki prihvatljivije – LED sijalice ne sadrže toksične materijale poput žive (koja se nalazi u CFL sijalicama), pa su manje štetne za okolinu.

Brzo se pale – Za razliku od nekih štedljivih sijalica koje se sporo zagrevaju, LED sijalice se odmah pale punim intenzitetom.

Zašto LED sijalice štede energiju?

Zašto LED sijalice štede energiju?

Nešto za kraj

👉 Klasične sijalice troše mnogo energije na toplotu, dok LED sijalice pretvaraju skoro svu električnu energiju u svetlost.

👉 LED sijalice troše do 6 puta manje struje od klasičnih sijalica, a traju i do 50 puta duže.

👉 Investicija u LED sijalice se isplati, jer smanjuje račune za struju i doprinosi očuvanju životne sredine.

Dakle, ako još uvek koristite stare sijalice, možda je pravo vreme da pređete na LED! 😊

Ako vas interesuju zanimljivosti iz sveta fizike možete pogledati linkove:

 

Putovanje kroz vreme

Putovanje kroz vreme je jedna od najzanimljivijih i najfascinantnijih ideja u fizici. To bi bilo kao da se krećemo kroz prošlost ili budućnost, a da se ne moramo slijediti linearno…

Kako izgleda život na Marsu?

Ukoliko bi se dogodilo nešto tako katastrofalno na Zemlji da bi ljudi morali da se sele na drugu planetu, trenutno nema idealne planete koja bi bila dostupna za naseljavanje.

Kako bi izgledao svet bez fizike

Svet bez fizike bi bio jedan izuzetno mračan i neorganizovan svet. Bez zakona termodinamike, energija ne bi mogla biti prenesena ili obrađena na način na koji je to moguće danas.…

Lovci na tornado

Reč “tornado“ potiče od španskog ili portugalskog glagola tornar, što znači “obrtati se”. Tornada su najjače oluje u prirodi. Sjure se iz oblaka, pa okrećući se i uvijajući se, naprave…

Bermudski trougao – Đavolji trougao

„Bermudski trougao“ je priča koja je počela 1964 godine. To je priča o oblasti u obliku trougla u Atlantskom okeanu, pored floride. Ovo područje se naziva i Đavolji trougao. Tokom…

Šta bi se dogodilo kada bi Zemlja prestala da se okreće?

Šta bi se dogodilo kada bi Zemlja prestala da se okreće? – je pitanje koje budi maštu mnogih. Da li to znači kraj sveta ili ne? Zemlja se okreće oko…

Kolika je temperatura na Suncu?

Naše Sunce je srednje veličine i bela je zvezda. Srednje je težine i srednje je vruće. Temperatura na Suncu je oko 15 miliona stepenic  Celzijusa. (15 000 000 stepeni  Celzijusa).…

Koja je najhladnija planeta?

Planete u Sunčevom sistemu dobijaju toplotu od Sunca. Zemlja je od Sunca udaljena oko 150 miliona kilometara. Ta udaljenost obezbeđuje savršenu tempereturu za život. Neptun Po ovoj logici najhladnija planeta…

Kako merimo temperaturu na drugim planetama?

Za neke bliže planete možemo poslati sonde i direktno proučavati atmosferu. Međutim nismo u mogićnosti da to uradimo za neke udaljene planete. Za udaljene planete merenje temperature moramo uraditi sa…

Šta je najbrže?

Svetlost putuje brzinom 300 000 kilometara u sekundi i to  je najbrža stvar koja postoji. Od Meseca do Sunca svetlost putuje nešto vise od jedne sekunde. Parkerova solarna sonda najbrži…

Zanimljivosti o Nikoli Tesli

1. ROĐEN JE U OLUJNOJ NOĆI Rođen je u noći između 9. i 10. jula 1856. godine. Noć u kojoj je rođena bila je nezapamćena oluja i grmljavina. Grmljavine su…

Zdravo 👋

Drago mi je da smo se upoznali.

Goran Ivković, profesro fizike

Региструјте се да добијате сјајни садржај у пријемно сандуче, сваког месеца.

Ми не шаљемо нежељену пошту! За више детаља погледајте нашу политику приватности.